Prva konferencija Dan hrvatskih financijskih institucija - Zagreb 20.10.2016.

Konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija organizirala je HGK u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu te uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske.

Konferencija je okupila preko 350 sudionika.

Konferencija Dan hrvatskih financijskih institucija ispunila je očekivanja organizatora i sudionika jer je na jednom mjestu okupila predstavnike svih financijskih institucija, regulatorne agencije, resorna ministarstva i gospodarstvenike.

HGK će svoje aktivnosti još snažnije usmjeriti na povezivanje gospodarskog i financijskog sektora koji trebaju biti partneri u stvaranju gospodarskog rasta", istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

Savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić istaknuo je da su financijske institucije važan element u dostizanju gospodarskog rasta.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lajoš Žager kazao da gotovo i nema ozbiljnoga gospodarskog pitanja koje možemo riješiti bez razgovora o financijskim institucijama.

U sklopu konferencije, analitičar londonskog The Economist Intelligence Unita Maximilien Lambertson održao je predavanje EU i RH – Makroekonomski trendovi i očekivanja. Kazao je da će Hrvatska, prema procjenama The Economista, godinu završiti uz rast BDP-a od 2,3%.

Govornici Prvog panela, koji je moderirao Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije HGK, komentirali su makroekonomske trendove u EU i RH te očekivanja u narednom razdoblju.

Zamjenik ministra financija Saša Drezgić govorio je o poreznoj reformi koja bi trebala krenuti od početka sljedeće godine.

Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, očekuje da će BDP rasti iznad 2,5 posto, a da je procjene za 2017. teško iznositi s obzirom na to da se ne zna kakve će biti reforme.

Ivan Jandrić, predsjednik Udruženja banaka HGK, istaknuo je da nam iduće godine na naplatu dolazi 27 milijardi kuna kredita i da je bitno dotad imati što bolji kreditni rejting za refinanciranje dugovanja.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Petar Pierre Matek smatra da se novčano tržište u Hrvatskoj nije razvilo kao u nekim zemljama, prije svega zbog visoke razine štednje. Marijan Kralj, iz Udruženja osiguravatelja HGK, smatra da taj sektor u Hrvatskoj ne kaska za ostatkom Europe.

Sanja Šimić, samostalna savjetnica Sektora za financijske institucije HGK istaknula je značaj dijaloga između financijskih institucija i poslovnih subjekata kako bi se utjecalo na kvalitetu usluge, praćenje trendova kod kreiranja novih proizvoda, te veću fleksibilnost i konkurentnost. Istaknuto je kako je vrijednost imovine financijskih institucija u 2015. godini iznosila 557,7 milijardi kuna, odnosno bila je 67% vrjednija od hrvatskog BDP-a.

Novi programi i mogućnosti financiranja, financijska potpora poslovnim subjektima i instrumenti zaštite od rizika, ključni su problemi gospodarstvenika prema istraživanju koje je HGK provela među svojim članstvom uoči konferencije. Te su probleme na panelu potvrdili gospodarstvenici, direktor jedne od najvećih hrvatskih informatičkih tvrtki SPAN i predsjednik Udruženja za IT HGK Nikola Dujmović,

Drektor Inclundea, mladi inovator i izumitelj "pametne klupe" Ivan Mrvoš ističe da je početni izvor financiranja najveći problem start up poduzetnika. "Kad nam je trebao novac, nismo ga mogli dobiti, a sad kad ga imamo, svi nam ga nude", kaže Dujmović. Dodao je da je potrebno promijeniti obrazovni sustav koji će od početka učiti poduzetništvu i alatima nužnim za uspješno poslovanje.

Moderatorica panela Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT istaknula je ulogu i poziciju HGK u poticanju kvalitetnije međusobne suradnje svih svojih članica

Predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvoje Krstulović objasnio je da investicijski fondovi ulažu u vrijednosne papire gospodarstvenika i samim time pružaju alternativne izvore financiranja.

Predsjednik Udruženja osiguravatelja pri HGK, Igor Đurić, istaknuo je aktivnosti udruženja na povezivanju osiguravatelja i realnog sektora, dok je Klaudija Karabuva Vidas, predsjednica Udruženja leasing društava HGK ukazala na nemogućnosti prilagodbe leasing proizvoda zahtjevima tržišta, zbog regulatornih ograničenja.

Matko Maravić, iz Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima najavio je novu platformu za male i srednje poduzetnike, a Dean Tomić, zamjenik predsjednika Udruženja faktoring društava savjetovao je poduzetnike kako putem faktoringa mogu poboljšati tekuću likvidnost.

Hrvoje Galičić još jednom je ukazao na mogućnosti financiranja koje HBOR nudi malim i srednjim tvrtkama. Boris Bekavac iz Udruženje banaka ukazao je na savjetodavnu ulogu banaka u pripremi evaluacije poduzetničkih projekata.

Jedan o ciljeva Konferencije bilo je organiziranje Financijskog info trga gdje je omogućeno poslovnim subjektima, financijskim institucija, resornim ministarstava i agencijama savjetovanje, umrežavanje i razmjenu iskustava kao i pružanje svih relevantnih informacija važnih za povećanje konkurentnosti i iskoristivosti ukupnog hrvatskog gospodarskog potencijala.

Detaljnije informacije i komentare o Financijskom Info trgu možete pronaći ovdje.

"Dan hrvatskih financijskih institucija " - Regionalna konferencija Osijek - 6.6.2017.

Hrvatska gospodarska komora je u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku, uz partnerstvo Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske organizirala regionalnu Konferenciju „Dan hrvatskih financijskih institucija“: u utorak, 06. lipnja 2017. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, sa središnjom temom: „Kvalitetnim izvorima financiranja do pozitivnih ekonomskih trendova u Slavoniji“

Ova Konferencija sastavni je dio projekta Dan hrvatskih financijskih institucija, koji se održava dva puta godišnje kao središnje događanje u Zagrebu i kao regionalno događanje u jednom od gospodarskih središta RH.

Konferencija je organizirana kao jednodnevni događaj u okviru koje su održane dvije panel rasprave:

Prva panel rasprava imala je za cilj prikazati gospodarska kretanja i razvojnu poziciju slavonskih županija te dati odgovor na pitanje kako aktivirati razvojne potencijale,
U drugoj panel raspravi pojasnila se uloga financijskih institucija i državnih institucija u gospodarskom sustavu te njihova podrška poslovnim subjektima kroz različite programe i proizvode.

"Hrvatsko gospodarstvo već treću godinu zaredom nastavlja s rastom. Nove izmjene poreznog sustava dobrodošle su hrvatskom gospodarstvu, a paralelno treba provoditi reformu obrazovnog sustava, reformu pravosuđa, državne i javne uprave, što su pretpostavke bržega gospodarskog razvoja", rekao je predsjednik HGK Luka Burilović, otvarajući Konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija 6. lipnja u Osijeku.

Burilović je ocijenio da je postojeći rast BDP-a zadovoljavajući, ali da treba težiti rastu od četiri do pet posto, kako bi se uistinu moglo govoriti da Hrvatska intenzivnije kreće smjerom gospodarskog razvoja. "Planirani projekt Slavonija za pet županija, u vrijednosti od 2,5 mlrd. eura iz fondova EU uvećan za novac iz proračuna, donijet će brze rezultate za oporavak slavonskoga gospodarstva", kazao je Burilović.

Pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i EU fondova Dragan Jelić rekao je da je Hrvatskoj, do 2020. godine, na raspolaganju 10,5 milijardi eura sredstava EU fondova, a do kraja svibnja potpisani ugovori vrijedni su oko 17 posto toga iznosa. "Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, u suradnji s drugim ministarstvima, intenzivno radi na otklanjanju poteškoća s kojima se susreću poslovni subjekti i pomaže im u korištenju sredstava iz fondova EU. Primjerice, svi projekti iz područja Slavonije, Baranje i Srijema dobit će maksimalan broj bodova kako bi imali prednost na natječajima uz maksimalan iznos sufinanciranja", naglasio je Jelić.

"Kada govorimo o Slavoniji, ona je u vrlo lošem položaju u odnosu na razinu razvijenosti drugih dijelova Hrvatske, a da se ne govori o razvijenosti u odnosu na regije EU, međutim Slavonija ima sve dobre predispozicije da bude razvijeno gospodarstvo uz dobre gospodarske projekte i zapošljavanje", rekao je dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku Vladimir Cini, dodajući da je potrebno poticati intenzivniju povezanost između obrazovnog sustava i gospodarstva kako bi se povećala zaposlenost i ostanak mladih u Slavoniji i Hrvatskoj općenito.

"Kada se četiri slavonske županije stave u regionalni kontekst EU, od 1342 NUTS 3 statističke regije EU, one se nalaze u 2,5% najmanje razvijenih regija EU", istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Na dvjema panel-raspravama (Gospodarska kretanja i pozicija slavonskih županija – gdje su potencijali i kako iz aktivirati i Financijske institucije i njihova uloga u gospodarskom sustavu) razgovaralo se o konkretnim primjerima i procedurama prijava za korištenje sredstava iz fondova EU. Naglašeno je da Osječko baranjska županija ima 808 odobrenih projekata u vrijednosti od 354 mil. eura. Potencijali se nalaze u poljoprivredi, šumarstvu, infrastrukturi, riječnim tokovima, lukama i dr.
O konkretnim projektima EU od ideje do realizacije i daljnjim planovima i razvoju tvrtki govorili su predstavnici Inspecta i OPG-a Jug.

Ivan Jandrić iz Addiko banke istaknuo je stratešku orijentiranost banke prema malim i srednjim poduzetnicima te posebne programe za ruralni razvoj u Slavoniji. HBOR-ov predstavnik Hrvoje Galićič komentirao je programe namijenjene izvoznicima i mogućnost osiguranja izvoznih potraživanja. O nužnosti kvalitetnih osigurateljnih pokrića, posebice za poljoprivrednike i njihove tvornice na otvorenom, govorio je Krešimir Frančić iz Croatia osiguranja.

Sanja Šimić, samostalna savjetnica Sektora za financijske institucije HGK kazala je da je cilj događanja otvaranje dijaloga o gospodarskoj poziciji slavonskih županija, upućivanje na razvojne potencijale te definiranje uloge financijskih institucija u potpori poslovnim subjektima, kako bi se potaknuo brži gospodarski oporavak Slavonije.

"Dan hrvatskih financijskih institucija " - Zagreb - 12. 10. 2017.

Treću konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija organizirala je HGK u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu te uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske, a održana je 12.10.2017. u The Westin Zagreb hotelu.

Konferencija je okupila preko 250 sudionika.

Konferencija Dan hrvatskih financijskih institucija ispunila je očekivanja organizatora i sudionika, jer je na jednom mjestu okupila predstavnike svih financijskih institucija, regulatorne agencije, resorna ministarstva i gospodarstvenike.

"Hrvatsko gospodarstvo nakon šest recesijskih godina ulazi u fazu oporavka. Očekujemo da će za dvije godine dosegnuti predkriznu razinu gospodarske aktivnosti. Na tom putu prema još dinamičnijemu rastu BDP-a važnu ulogu ima financijski sektor, s ukupnom imovinom vrednijom od 570 milijardi kuna" rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

"Očekujemo rast rejtinga, a najavljena je i strategija ulaska u eurozonu. Potrebno je utvrditi kako će financijska industrija prilagoditi svoje poslovanje tome i potaknuti razvoj privatnoga sektora u smislu zapošljavanja, proizvodnje i izvoza", rekao je savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo Marko Jurčić.

Stipe Župan, pomoćnik ministra, Ministarstvo financija govorio je o kvalitetnoj suradnji s HGK na mnogim projektima.

Dekan Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Lajoš Žager osvrnuo se na važnost suradnje svih relevantnih sudionika u procesu ekonomskog razvoja. "Kada govorimo o financijskim institucijama, nema ekonomske teme ili procesa o kojoj možemo razgovarati bez njih".

Maciej Grodzicki iz Glavne uprave za Makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost Europske središnje banke govorio je o procesu rješavanja teško naplativih potraživanja na razini Europske unije. "Udjeli teško naplativih potraživanja sporo padaju od 2013. godine kada su zabilježeni rekordni iznosi. Njihovo rješavanje je sporije u zemljama s visokom razinom takvih potraživanja, a njihova stvarna kvaliteta nepoznata investitorima kojih je često mali broj. Za nošenje s teško naplativim potraživanjima uz interne mehanizme banaka, potrebni su i mehanizmi na razini cjelokupnoga gospodarstva", rekao je Grodzicki.

"Pod pritiskom potrebe čišćenja bilanci i potaknute stimulativnim mjerama, banke su tijekom ove godine putem prodaje potraživanja znatnije smanjile razinu loših kredita u građevinarstvu, čiji je udio u ukupnim teško naplativim potraživanjima nefinancijskih društava iznosio 24,9%. Promatrano po djelatnostima, prerađivačka industrija ima najveći iznos kredita, a čini 23% ukupnih kredita nefinancijskim društvima i 18,8% ukupnih teško naplativih potraživanja nefinancijskih društava. U slučaju trgovine, značajni dio kreditnih plasmana pripada grupi rizičnih kredita, točnije 4,2 milijarde kuna ili 25,4% ukupnih kredita prema trgovini. Smještaj te priprema i usluživanje hrane su s vrijednosti kredita od rekordnih 10,1 milijardi kuna prema podacima iz lipnja ove godine postali treći najveći komitent banaka unutar sektora nefinancijskih društava s 12%. To su ujedno i komitenti s najkvalitetnijem kreditnim portfeljom s obzirom na najmanje problema pri otplati kredita", napomenuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić

U prvoj panel raspravi Gospodarski trendovi i kvaliteta plasmana po sektorima moderator je bila Anita Pavković, prodekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. „Niz zemalja ima iznadprosječan iznos teško naplativih potraživanja, a vrlo je niska i nadoknadivost plasmana, jedva 30%. Nakon ulaska u EU, porasla je na 32%. To je i jedna od kočnica za prodaju loših plasmana.“, rekao je voditelj Ekonomskih istraživanja Addiko Bank d.d. Hrvoje Stojić. „Trenutni odnos bankarskoga i građevinskoga sektora nije zadovoljavajući. Za dobivanje kredita i bankovnih garancija traži se puno podataka i treba proći jako puno vremena, a ishod je neizvjestan. Ipak, ako nas banke ne prate, mi ne možemo realizirati projekte. rekao je predsjednik Udruženja graditeljstva HGK i glavni direktor kompanije Tehnika d.d. Zlatko Sirovec. „Ako rizični krediti više ne predstavljaju teret bankama, to ne znači da i dalje ne predstavljaju teret gospodarstvu. Stoga se nadam da će banke pokazati volju za rješavanjem takvih kredita“, zaključio je viceguverner HNB-a Damir Odak te dodao kako valja mjerama potaknuti banke na aktivnije kreditiranje. Nenaplativi kreditni plasmani u području leasinga nisu značajan problem i manji su od 5%“, istaknula je predsjednica Udruženja leasing društava HGK i članica Uprave OTP leasing d.d. Klaudija Karabuva Vidas. „U našem poslovnom modelu definirali smo proizvod koji ima šansu rasti na tržištu, povećali smo kanale prodaje te disperzirali rizik, pojedinačni kupci nam ne čine više od 10 posto realizacije. Nemamo problema s hrvatskim bankama, ali općenito prolazimo jedni pored drugih s malo dodirnih točaka. Problem je u tome što nema sankcija za kašnjenja te vlada međusobno nepovjerenje, ali koje se ipak mijenja. Mijenja se odnos banaka prema klijentima, banke prepoznaju klijente i dolaze k njima. Potrebno je provoditi zakon koji regulira financijsku disciplinu“, istaknuo je predsjednik Grupacije proizvođača tjestenine HGK i direktor tvrtke Naše klasje d.o.o. Zoran Šimunić.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze d.d. Ivana Gažić predstavila je nove proizvode Zagrebačke burze za financiranje MSP-ova: platformu Funderbeam SEE za financiranje malih inovativnih tvrtki, pomoću koje je već financiran projekt proizvodnje pametnih klupa u Hrvatskoj te Progress tržišta platforme dizajnirane za MSP-ove koji imaju potrebu za financiranjem, a platforma kreće početkom sljedeće godine. „Strategija Zagrebačke burze je stvoriti okruženje za rast tvrtki svih oblika, novim izdanjima kreirati potencijalne buduće izdavatelje na uređenom tržištu, učiniti financijsko tržište življim i bogatijim novim proizvodima te potaknuti nove investicije.

Glavni ekonomist Splitske banke d.d. Zdeslav Šantić bio je moderator druge panel rasprave „Mogućnosti financiranja i ulaganja na tržištu RH“. „Fokus financijskih tržišta nakon krize vratio se ponovo na banke, ali i druge su financijske institucije preživjele te se bude investicijski fondovi, leasing društva itd. Primjećuju se dva suprotstavljena trenda, pooštravanje propisa i trend nakon krize ublažavanje regulative, osobito radi omogućavanja financiranja malog i srednjeg poduzetništva (MSP)“, naglasio je predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Petar-Pierre Matek. Predsjednik Udruženja industrije plastike i gume HGK i direktor Stražaplastike d.d. Josip Grilec istaknuo je kako su ovlasti banaka u Hrvatskoj premale da bi mogle brzo reagirati te podržati poduzetnike u realizaciji kapitalnih investicija. „Potreban je brži, jeftiniji i jednostavniji način financiranja“, rekao je Grilec. Izvršni direktor gospodarstva i poduzetništva u Regijama Raiffeisenbank Austria d.d. Toni Jurčić ističe kako komercijalne banke teško ulaze u investicijsko financiranje. „Treba biti brži te plasirati poduzetnicima sredstva, ali vrijeme naplate potraživanja u prosjeku iznosi pet do sedam godina. Također od važnosti je i aspekt kvalitete državnih institucija“ rekao je.„Područje osiguranja ima prostora za razvoj, potencijal je ogroman, osobito ulaskom Hrvatske u EU i to u svim vrstama osiguranja. Potrebno je poboljšanje servisa te dizanje svijesti građana i poduzetnika za potrebu osiguranja. Sustavno radimo na organizaciji lokalnih predavanja poduzetnicima te investiramo u edukaciju“, istaknuo je predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednik Uprave Wuestenrot životno osiguranje d.d. Igor Đurić. „Kreditne instrumente potrebno je približiti MSP-ovima, a ne samo velikim tvrtkama, također je važna i digitalizacija te razvoj platformi, na čemu i radimo, kako bi sredstva bila što dostupnija u što kraćem vremenu te po cijeni“, istaknuo je izvršni direktor HBOR-a Vedran Jakšić. „Uveli smo on-line sustav zaprimanja zahtjeva za zajmove, a odluke se donose u roku od sedam dana. Radimo na razvoju novih instrumenata za poljoprivredu te visokotehnološke tvrtke. Slušamo predstavnike tvrtki i prilagođavamo instrumente njihovim potrebama“, istaknuo je Tomislav Pašalić iz HAMAG-BICRO-a.

Samostalna savjetnica u Sektoru za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Sanja Šimić rezimirala je najvažnije zaključke Konferencije. „Naglašen je trend rasta sljedećih godina, rast kreditnog rejtinga zemlje kao i najava ulaska u euro zonu te veća perspektiva u zapošljavanju mladih. Treba otvoriti prostor za dijalog, suradnju i razgovore radi jačanja hrvatskog gospodarstva. Poslovne banke trebaju biti brže i pronaći točku ravnoteže te biti efikasna podrška hrvatskom gospodarstvu. HGK nastoji biti aktivna poveznica između aktera, radimo na financijskoj pismenosti građana, studenata i učenika. HGK će biti i glas gospodarstva kako bi zakonska regulativa bila dovoljno fleksibilna prema gospodarstvu“, istaknula je Šimić.

Prvo predavanje GDPR – zaštita i slobodno kretanje osobnih podataka održali su Petar Mišević i Patricio Petrić.
„Uredba o zaštiti osobnih podataka - GDPR donesena je u svibnju 2016., a rok za pripremu primjene ove Uredbe je dvije godine u svibnju 2018. godine. Obveznici su sve tvrtke i institucije koje rade s osobnim podacima. GDPR definira organizacijsko-procesne procedure u vezi prikupljanja pohrane i procesuiranja osobnih podataka“, kazao je savjetnik Predsjednika i voditelj Službe za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetom HGK Petar Mišević istaknuvši kako je potrebno osvješćivanje i edukacija svih zaposlenih. Viši savjetnik Agencije za zaštitu osobnih podataka Patricio Petrić istaknuo je kako su područja primjene automatizirana i neautomatizirana obrada podataka, a podaci čine ili će činiti dio sustava pohrane. Primjena je proširena na ponudu roba ili usluga ispitanicima u EU, a provodi se praćenje ponašanja ispitanika unutar Unije, posebna izrada profila te analiza sklonosti. Nove zadaće čine izvješćivanje o povredi osobnih podataka, procjena učinka, prethodno savjetovanje, a istaknuti su i kodeksi ponašanja i certificiranje.

Na drugom predavanju su Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa d.d. i Dalibor Rakuša, voditelj Službe prodaje za građanstvo Erste&Steiermarkische banke d.d., govorili o kompleksnim financijskim proizvodima i njihovoj distribuciji, s posebnim naglaskom na strukturirane vrijednosne papire, rizike, regulativu i primjere iz prakse.

Detaljnije informacije i komentare o Financijskom Info trgu možete pronaći ovdje.

"Dan hrvatskih financijskih institucija " - Zagreb - 23. 10. 2018.

Petu konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija organizirala je HGK u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu te uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske, a održana je 23.10.2018. u The Westin Zagreb hotelu.

Konferencija je okupila preko 400 sudionika.

Konferencija Dan hrvatskih financijskih institucija ispunila je očekivanja organizatora i sudionika, jer je na jednom mjestu okupila predstavnike svih financijskih institucija, regulatorne agencije, resorna ministarstva i gospodarstvenike.

"Hrvatske financijske institucije iznimno su važne za razvoj gospodarstva jer dostupnost kapitala najčešće diktira hoće li neki posao zaživjeti ili neće. Možete imati najbolju ideju, ali bez pristupa potrebnim sredstvima – nećete je realizirati," rekao je predsjednik HGK Luka Burilović

U ime suorganizatora prisutne je pozdravio dekan Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu Jurica Pavičić, koji je izrazio zadovoljstvo zbog duge tradicije manifestacije koja okuplja financijski sektor, a posebice predstavnike akademske zajednice i studente.

Savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Primorac istaknuo je kako potporu gospodarstvu može dati stabilan i dobro reguliran financijski sustav. "Hrvatski je financijski sustav pokazao i dobru otpornost na financijsku krizu pri čemu je od važnosti bila i primjerena uloga banaka.

"Imovina nebankovnih financijskih institucija je tijekom posljednjih 15 godina porasla s manje od 2 posto na 33 posto imovine hrvatskoga financijskog sustava. To pokazuje da, iako je financijski sustav i dalje bankocentričan, značaj nebankovnih financijskih institucija kontinuirano raste," naglasio je predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman, dodajući da se tržište osiguranja počelo oporavljati, a da se daljnje jačanje očekuje uz novi Zakon o osiguranju.

"Imovina banaka u 2018. godini blago raste, a i kreditiranje se u zadnje dvije godine oporavlja te smo u fazi "zdravog kreditnog rasta". Banke se u potpunosti oslanjaju na domaće izvore financiranja, a to ih čini otpornijima na neke buduće moguće krize", istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić, ističući da je cijeli bankarski sustav stabilan i dobro kapitaliziran te pripremljen ako dođe do sljedeće eventualne financijske krize.

"Potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose u velikim projektima, a problematična je i javna nabava. Naime, u posljednje vrijeme i uz rast korištenja EU sredstava, trebamo se još više posvetiti i poteškoćama s kojima se poduzetnici susreću kod apliciranja. Osim europskih investicijskih fondova imamo i na raspolaganju financijske instrumente, kao podrška poduzetničkim projektima, posebno malom i srednjem poduzetništvu," rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je zakonske izmjene koje očekuju sektor do kraja godine. "Zakon o osiguranju će biti predstavljen danas, a vjerojatno do kraja godine očekuju nas i izmjene Zakona o računovodstvu. tj. brisanje dijela koji se odnosi na licenciranje računovođa," rekao je Marić, dodajući da dospijeća jamstava od 2,5 milijardi kuna za Uljanik i 3. Maj neće dovesti do ugroze stabilnosti javnih financija.

Osvrt na trendove u bankarskom sektoru dao je Xavier Jordan, predstavnik Međunarodne financijske korporacije (International Finance Corporation – IFC) - Grupa Svjetske Banke (World Bank Group)

Nakon uvodnih riječi uslijedilo je izlaganje Zvonimira Savića, direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK o izvoznoj orjentaciji, istaknuvši kako u Hrvatskoj rastu i uvoz i izvoz, pri čemu je udio robnog izvoza u BDP-u oko 24 posto, dok je prosjek zemalja Europske unije 44, 5 posto.

U panel raspravi sudjelovali su zamjenica guvernera HNB-a. Sandra Švaljek, Ivan Jandrić, predsjednik Udruženja banaka HGK i član Uprave Addiko Bank d.d., Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK i član Uprave Croatia osiguranja d.d., Darinko Bago, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika, Vedran Jakšić, izvršni direktor u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak te moderator Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u OTP Splitskoj banci d.d.

Predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika Darinko Bago objasnio je da se svjetski trendovi baziraju na fragmentiranju, što znači da postoje samo tri HUB-a (SAD, Kina, Njemačka) koji rade finalne proizvode, a svi ostali samo dijelove za iste. Vedran Jakšić, izvršni direktor Hrvatske banke za obnovu i razvoj, mišljenja je da je zadaća poslovnih banaka pomagati poduzetnicima i pratiti trendove kao i poticati financisjku pismensot građana, dok je Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK, objasnio kako se osiguranje dijeli na direktno, odnosno na proizvode koji osiguravaju same izvozne projekte, te indirektno koje uključuje svakodnevne rizike poput požara i poplava. Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek naglasila je da bi eventualna deprecijacija tečaja predstavljala nepravedan način povećanja konkurentnosti u Hrvatskoj, posebice za one koji su podignuli kredite u stranoj valuti, kao i da ona može dovesti do niza drugih nepovoljnih posljedica, od porasta cijena te ugroziti održivost javnog i vanjskog duga

Na kraju je održano predavanje pod nazivom "Novosti Zakona o osiguranju – prilagodba distribucijskih kanala", koje je održala Ljiljana Orlovac, glavna savjetnica u Sektoru za osiguranja,
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga